De Quervainov tenosinovitis: uzroci, simptomi i hirurško lečenje

De Quervainov tenosinovitis je bolno stanje koje zahvata tetive na strani ručnog zgloba prema palcu. Najčešće se javlja bol pri hvatanju, podizanju predmeta, okretanju šake, korišćenju telefona ili pokretima palca. Tegobe mogu biti blage u početku, ali vremenom mogu značajno otežati svakodnevne aktivnosti.

Stanje nastaje kada tetive koje pomeraju palac otežano klize kroz svoj uski tetivni kanal. Kada se omotač tetiva zadeblja ili upali, javlja se trenje, bol i ograničenje pokreta. U blažim slučajevima lečenje može biti konzervativno, dok se kod upornih tegoba razmatra hirurško oslobađanje tetiva.

Šta je De Quervainov tenosinovitis

De Quervainov tenosinovitis zahvata tetive dugog odmicača palca i kratkog opružača palca, koje prolaze kroz prvi dorzalni tetivni odeljak ručnog zgloba. Ove tetive učestvuju u pokretima palca i šake, naročito pri hvatanju i odvođenju palca od šake.

Kada se tetivni omotač zadeblja ili upali, tetive ne mogu slobodno da klize. Zbog toga se javlja bol sa spoljašnje strane ručnog zgloba, u predelu baze palca, koji se pojačava pri pokretima šake i palca.

De Quervainov tenosinovitis nije opasno stanje, ali može biti veoma neprijatno i funkcionalno ograničavajuće, posebno kod osoba koje svakodnevno koriste šake u radu, nezi deteta, sportu ili ponavljanim pokretima.

Uzroci i faktori rizika

Najčešći uzrok je ponavljano opterećenje tetiva palca i ručnog zgloba. Tegobe se mogu javiti kod osoba koje često podižu dete, nose teret, rade za računarom, koriste miš ili telefon, bave se sportom ili obavljaju poslove koji zahtevaju ponavljane pokrete šake.

Stanje se češće javlja kod žena, naročito u periodu trudnoće i nakon porođaja. Razlog može biti kombinacija hormonskih promena, zadržavanja tečnosti i čestog podizanja bebe. Veći rizik postoji i kod osoba koje imaju upalne reumatske bolesti ili ranije povrede ručnog zgloba.

Ipak, kod nekih pacijenata se ne može izdvojiti jedan jasan uzrok. Zbog toga je pregled važan kako bi se potvrdilo da bol zaista potiče od tetiva, a ne od zgloba, nerava ili drugih struktura šake.

Simptomi De Quervainovog tenosinovitisa

Glavni simptom je bol na strani ručnog zgloba prema palcu. Bol se najčešće pojačava pri hvatanju predmeta, stiskanju šake, podizanju tereta, okretanju ključa, otvaranju tegle ili pokretima palca.

Može se javiti i osetljivost na dodir u predelu baze palca, blago zadebljanje, otok ili osećaj zatezanja. Kod nekih pacijenata pokreti palca postaju ograničeni, a bol se može širiti prema podlaktici.

Karakterističan test koji se koristi u dijagnostici je Finkelsteinov test. Tokom testa palac se savija u šaku, a ručni zglob se pomera prema malom prstu. Ako taj pokret izazove prepoznatljiv bol u predelu baze palca, nalaz može ukazivati na De Quervainov tenosinovitis.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu pregleda, opisa tegoba i kliničkih testova. Lekar procenjuje tačno mesto bola, pokrete koji izazivaju tegobe, prisustvo otoka i funkciju palca i šake.

U većini slučajeva dodatna dijagnostika nije neophodna. Ipak, ako postoji sumnja na drugo stanje, povredu, promene u zglobu ili nejasan uzrok bola, može se preporučiti ultrazvuk ili druga dijagnostička metoda.

Važno je razlikovati De Quervainov tenosinovitis od artritisa baze palca, sindroma karpalnog tunela, povreda tetiva ili drugih uzroka bola u ručnom zglobu.

Konzervativno lečenje

Lečenje najčešće počinje konzervativnim merama. To može uključivati mirovanje, izbegavanje pokreta koji pojačavaju bol, prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti i nošenje udlage koja stabilizuje palac i ručni zglob.

U pojedinim slučajevima mogu se koristiti antiinflamatorni lekovi, prema preporuci lekara. Kortikosteroidna injekcija u područje tetivnog omotača često može značajno smanjiti upalu i bol, posebno kada se stanje leči u ranijoj fazi.

Konzervativno lečenje može biti dovoljno kod blažih i umerenih tegoba. Ako se bol vraća, ako terapija ne daje očekivano poboljšanje ili ako tegobe duže traju, razmatra se hirurško lečenje.

Kada je potrebna operacija

Operacija se najčešće razmatra kada konzervativno lečenje ne dovede do trajnog poboljšanja, kada se bol ponavlja nakon injekcija ili kada tegobe značajno ograničavaju svakodnevne aktivnosti.

Cilj operacije je da se oslobodi prvi dorzalni tetivni odeljak, odnosno prostor kroz koji prolaze tetive palca. Time se smanjuje pritisak na tetive i omogućava njihovo slobodnije klizanje.

Hirurško lečenje se planira individualno, nakon pregleda i procene trajanja tegoba, stepena bola, funkcionalnog ograničenja i prethodnog odgovora na konzervativnu terapiju.

Kako izgleda hirurško lečenje

Zahvat se najčešće izvodi ambulantno, u lokalnoj anesteziji. To znači da pacijent ne mora biti u opštoj anesteziji i obično odlazi kući istog dana.

Tokom operacije pravi se mali rez u predelu ručnog zgloba, iznad bolnog tetivnog kanala. Hirurg pažljivo oslobađa zadebljani omotač prvog dorzalnog odeljka, čime se tetivama omogućava lakše i slobodnije kretanje.

Posebna pažnja posvećuje se očuvanju okolnih nerava i drugih struktura u ovom predelu, jer su važne za osećaj i funkciju šake.

Oporavak nakon operacije

Oporavak nakon operacije De Quervainovog tenosinovitisa obično je postepen. U prvim danima mogu se javiti blagi otok, osetljivost i zatezanje u predelu reza, što je očekivano nakon zahvata.

Ruka se najčešće može koristiti za lakše aktivnosti relativno brzo, prema uputstvu hirurga. Šavovi se obično uklanjaju nakon jedne do dve nedelje, u zavisnosti od zarastanja.

Puna funkcija šake vraća se postepeno tokom narednih nedelja. Kod pacijenata koji su dugo imali bol ili ukočenost, mogu se preporučiti vežbe kako bi se pokretljivost i snaga vraćale pravilno.

Može li se De Quervainov tenosinovitis ponoviti

Nakon uspešnog hirurškog oslobađanja tetiva, ponovno javljanje tegoba na istom mestu nije često, ali je moguće. Kod konzervativnog lečenja postoji veća mogućnost da se tegobe vrate, naročito ako se nastavi sa pokretima i opterećenjima koja su ih izazvala.

Pridržavanje preporuka, pravilno doziranje opterećenja i pravovremeno lečenje mogu smanjiti rizik od ponovnog pogoršanja.

Srodna stanja na šaci

Bol u šaci i ručnom zglobu može imati više uzroka. Utrnulost, trnjenje i bol koji se pojačava noću mogu ukazivati na sindrom karpalnog tunela. Ako prst zapinje, preskače ili se zaključava pri pokretu, moguće je da se radi o škljocajućem prstu.

Ako se na šaci ili prstu pojavi čvor, oteklina ili izraslina, korisno je pročitati više o stanju higrom i drugi tumori šake.

Zakažite konsultaciju

Ako imate bol u predelu baze palca, otežano hvatanje, bol pri pokretima šake ili tegobe koje se ponavljaju, zakažite konsultaciju. Pregledom se procenjuje uzrok bola i određuje da li je dovoljno konzervativno lečenje ili je potrebno hirurško oslobađanje tetiva.

Najčešća pitanja o De Quervainovom tenosinovitisu

Da li De Quervainov tenosinovitis može proći sam od sebe?

U blažim slučajevima tegobe se mogu smanjiti uz odmor, izbegavanje opterećenja i nošenje udlage. Ipak, ako bol traje, pojačava se ili ometa svakodnevne aktivnosti, potrebno je obaviti pregled.

Kada je potrebna operacija?

Operacija se razmatra kada konzervativno lečenje ne pomogne, kada se tegobe vraćaju ili kada bol značajno ograničava funkciju šake i palca.

Da li je operacija bolna?

Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, tako da se bol ne oseća tokom operacije. Nakon zahvata može se javiti blaga osetljivost ili zatezanje, što se najčešće kontroliše propisanom terapijom.

Koliko traje oporavak?

Oporavak zavisi od trajanja tegoba i individualnog zarastanja. Lakše aktivnosti su često moguće brzo nakon zahvata, dok se puna funkcija šake vraća postepeno tokom narednih nedelja.

Da li se De Quervainov tenosinovitis može ponoviti?

Nakon hirurškog oslobađanja tetiva ponovno javljanje tegoba nije često, ali je moguće. Kod konzervativnog lečenja tegobe se mogu vratiti, naročito ako se nastave ponavljani pokreti koji opterećuju palac i ručni zglob.

Da li je potrebna fizikalna terapija?

Fizikalna terapija nije uvek potrebna, ali se može preporučiti ako postoji ukočenost, slabost šake ili duže trajanje tegoba pre operacije. Vežbe pomažu u postepenom vraćanju pokreta i funkcije.

Kada treba otići na pregled?

Pregled se preporučuje ako bol u predelu baze palca traje duže od nekoliko dana, ako se pogoršava pri hvatanju i podizanju predmeta ili ako ograničava svakodnevne aktivnosti.